Svi govore o ulaganju. Je li to samo pomodna riječ? Stil života? Prije svega, to je način da tvoj novac radi za tebe. Pomalo je poput vježbanja: oboje dugoročno donosi goleme koristi i s oboje je teško početi. Usput ćeš možda pogriješiti, ali učenje na pogreškama čini te jačim. Pa kako početi? Bez brige, tu smo. U nastavku gledamo prednosti ulaganja, rizike koji ga prate i neke česte načine ulaganja.
Ulagati znači staviti novac u nešto za što očekuješ da će s vremenom rasti u vrijednosti ili ti donositi prihod. Ulagati možeš na puno načina: pokretanjem vlastitog posla, kupnjom imovine poput nekretnina ili kupnjom dionica, obveznica i fondova.
Zašto ulagati?
Možeš pobijediti inflaciju
Novac s vremenom gubi vrijednost. Da zaštitiš ušteđevinu, ona nakon poreza treba zarađivati više od inflacije. To je teško postići s novcem koji stoji na računu s niskom kamatom. Neka ulaganja imaju potencijal (i rizik!) da debelo nadmaše inflaciju i donesu ti puno više od štednog računa.
Gradiš pasivni prihod
Jedna je od najboljih navika s novcem graditi pasivni prihod od mladih dana. Ali čak i ako još nisi počeo, nikad nije kasno. Uz redovit dodatni prihod više uživaš u životu, manje brineš o mirovini, ostvaruješ veće ciljeve (poput obrazovanja djece) i postaješ neovisniji.
Budi svjestan rizika
Istina je da bi svi ulagali kad bi bilo tako jednostavno. Ulaganja se ne trebaš bojati, ali pristupi mu racionalno i stalno uči. Biti informiran i donositi promišljene odluke ono je što te drži na pravom smjeru. Rizik je dio ulaganja, a odnos je jednostavan: niži rizik obično znači niži očekivani prinos, a veći mogući prinos dolazi uz veći rizik. Najvažnije je pravilo ne stavljati sva jaja u jednu košaru. Drugim riječima, rasprši ulaganja.
Vrste ulaganja
Vrsta ulaganja ima previše da bismo ih sve nabrojili, ali evo najčešćih:
Fondovi
Najčešći su fondovi investicijski fondovi i ETF-ovi (fondovi kojima se trguje na burzi). Investicijski fond prikuplja novac puno ulagatelja, a profesionalni upravitelj njime kupuje dionice, obveznice i drugu imovinu. I mnogi ETF-ovi prikupljaju novac, ali njima se često upravlja pasivno i jednostavno prate neki tržišni indeks. ETF-ovi su postali vrlo popularni jer ih je lako kupiti i obično su jeftini. Fondovi su odličan početak ako želiš ulagati, ali ne želiš birati pojedinačne dionice. Primjerice, puno fondova prati S&P 500, indeks oko 500 najvećih američkih tvrtki, a postoje i slični indeksni fondovi za druga tržišta i za cijeli svijet. Oni tvoj novac odjednom rasporede na puno tvrtki.
Dionice
Kad kupiš dionicu, kupuješ mali dio tvrtke i postaješ suvlasnik, dioničar. Ako tvrtka dobro posluje, cijena tvojih dionica obično raste, a neke tvrtke dio dobiti isplaćuju i kao dividendu. Danas se dionice kupuju i prodaju elektronički i to traje tek nekoliko minuta. Često se govori i o udjelu u tvrtki, a misli se na isto: dionice su jedinice vlasništva koje kupuješ u pojedinoj tvrtki.
Kriptovalute
Kriptovalute su digitalne valute koje možeš kupovati i prodavati na kriptoburzama. Vjerojatno znaš za Bitcoin i Ethereum. Mogu izgledati vrlo privlačno, ali cijene im jako osciliraju, pa su ulaganje visokog rizika. Prije kupnje nauči kako funkcioniraju i ulaži samo novac koji si možeš priuštiti izgubiti. Ako imaš kripto, u Spendeeju ga možeš pratiti u zasebnom novčaniku uz ostatak svog novca.
Obveznice
Obveznica je poput zajma koji daješ državi ili tvrtki. Zauzvrat dobivaš redovite isplate kamata i svoj novac natrag kad obveznica dospije. Obveznice su obično manje rizične od dionica, iako to ovisi o tome tko ih izdaje, i često imaju stabilizirajuću ulogu u portfelju.
Sirovine
Sirovine su osnovni materijali od kojih se proizvodi druga roba. Trgovina njima je prastara i seže stoljećima unatrag, u doba kad se trgovalo začinima i plemenitim metalima. Danas ih ulagatelji uglavnom koriste za raspršivanje ulaganja, pa ulažu u metale (poput zlata ili srebra), energente (poput nafte ili plina) ili poljoprivredne proizvode. Cijene su im često nestabilne, zbog čega su rizičnije od mnogih drugih ulaganja.
Kako početi?
Prvo se pobrini da je tvoja rezerva za hitne slučajeve spremna. To je tvoja sigurnosna mreža od novca koji se „ne dira“, obično u visini prosječnih troškova za 3 do 6 mjeseci. Važna je jer ulaganje nosi rizik, a ulagati trebaš tek kad možeš podnijeti svaki ishod.
Drugo, razmisli o vlastitoj situaciji i stavu. Jesi li skloniji riziku ili oprezniji? Kakav prinos očekuješ i koliko dugo novac može ostati uložen? Ulaganje je vrlo osobna stvar, ali ljudi često preuzimaju više rizika dok su mladi, a s godinama postaju konzervativniji. Zapiši svoje ciljeve. Što se nadaš postići i naučiti na tom putu?
Kad budeš spreman, dva su glavna načina za početak:
1. Samostalno ulaganje
Ako voliš sve raditi sam i ne smeta ti puno učenja i poneki uspon i pad, ovo bi moglo biti za tebe. Otvori račun kod reguliranog brokera koji ima niske naknade i platformu jednostavnu za korištenje.
2. Ulaganje uz profesionalno upravljanje
Ako ti više odgovara da dijelom tvog novca upravlja profesionalac, računaj da ćeš njegovu stručnost dodatno platiti. To može biti financijski savjetnik, fond kojim se aktivno upravlja ili automatizirana usluga ulaganja. Usporedi naknade jer s vremenom nagrizaju tvoj prinos.
Što god odabereš, kreni malim koracima. Bolje je početi mlad s malim iznosima nego ne početi nikad. Teško je shvatiti da tvoj teško zarađeni novac s vremenom gubi vrijednost, ali to te može potaknuti da se informiraš i poduzmeš prave korake za svoju budućnost. Da vidiš kako redovite uplate mogu rasti kroz godine, isprobaj naš kalkulator štednje.